Almasa iz Skejića: brata Abdulaha odveli su u Potočarima, pronađen je samo dio njegovih kostiju

Djetinjstvo u ratu

Porodica Salihović potječe iz Skejića, sela udaljenog dvadesetak kilometara od Srebrenice. Otac je umro prije rata, pa je majka sama brinula o petero djece – sinovima Abdulahu i mlađem bratu te kćerkama Fatimi, Sabaheti i Almasi. Almasa je u vrijeme pada Srebrenice bila dijete: prema jednom izvoru imala je osam, prema drugom pet godina.

Prema svjedočenju Almase Salihović, 18. septembra 1992. u granatiranju seoske škole u Skejićima ubijeno je 14 ljudi. Porodica je potom pobjegla u Srebrenicu. Kako Almasa kaže, artiljerija je njihovo selo sravnila sa zemljom.

Potočari, juli 1995.

Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. porodica je krenula prema bazi holandskog bataljona UNPROFOR-a (Dutchbat) u Potočarima, gdje su se nadali sigurnosti. Oko dva dana provela je kod baze, uz bivšu fabriku akumulatora, u masi izbjeglica koje su se tiskale na prepunom prostoru.

Prema svjedočenju Almase Salihović, u Potočarima je vidjela generala Ratka Mladića kako odvaja mlade muškarce. Ispričala je i da je Mladić od nje tražio vrijedne stvari, a ona mu je pružila svoju lutku, uz riječi: „take it, take it, it's all I have“ („uzmi, uzmi, to je sve što imam“).

Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) odvajali su muškarce i dječake od žena i djece. Almasa, njena majka i Fatima ukrcane su u autobuse i deportovane. Najstarija sestra Sabaheta do sigurnosti se probila sama.

Spašen u autobusu

Mlađeg brata, tada petnaestogodišnjaka, majka je u autobusu sakrila ispod gomile odjeće i tako mu spasila život. Prema jednom izvoru, vojnik mu je u autobusu ipak rekao: „Ti ćeš drugim autobusom.“ Dječak je preživio.

Abdulah

Osamnaestogodišnji Abdulah Salihović, zaljubljenik u sport, ostao je u Potočarima. Zadržan je kada je sa sestrom Fatimom pokušao napustiti bazu, a potom je ubijen. Izvori ne navode ko je izvršio njegovo pogubljenje. Većina porodice stigla je 13. jula 1995. na slobodnu teritoriju, gdje su mjesecima čekali vijesti o Abdulahu.

Identifikacija i ukop

Tek 2008. godine Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) obavijestila je porodicu da je DNK analiza potvrdila identitet Abdulahovih posmrtnih ostataka. Pronađeni su u masovnoj grobnici i nisu potpuni; prema pisanju portala genocid.ba, pronađeni su u Čančarima. Abdulah Salihović ukopan je u Memorijalnom centru Potočari, gdje počivaju i dvojica Almasinih amidža.

Svjedočenje i pravda

Almasa Salihović danas je portparolka Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari i javno govori o sudbinama žrtava, među njima i o sudbini svog brata. Naglašava da se u Srebrenici dogodio genocid i poziva da se Potočari posjećuju kako bi buduće generacije saznale šta se desilo. Na prvoj komemoraciji genocida u Srebrenici u New Yorku, 11. jula 2024., ispričala je svoju priču.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) 8. juna 2021. potvrdilo je Ratku Mladiću, komandantu Glavnog štaba VRS-a, kaznu doživotnog zatvora, između ostalog za genocid u Srebrenici.