Opis događaja · Kljuna · juni 1992.
Šesnaest starih koji nisu mogli preći planinu – Kljuna i Presjeka, Nevesinje, juni 1992.
U junu 1992. srpske snage napadale su bošnjačka sela u općini Nevesinje u istočnoj Hercegovini, među njima Kljunu i susjednu Presjeku. Prema utvrđenim činjenicama MKSJ-a, u drugoj polovini juna 1992. ubijeno je šesnaest starih Bošnjaka koji su pokušavali pobjeći. Istražitelj nestalih osoba Amor Mašović ispričao je kako su stari mještani Kljune, koji nisu mogli preći planinu, ostali u improvizovanom logoru iza nje i tamo ubijeni.
Napadi na sela oko Nevesinja
Prema utvrđenim činjenicama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), srpske snage su u junu 1992. napadale bošnjačka sela u općini Nevesinje u istočnoj Hercegovini, među njima Presjeku i Kljunu. U presudi u predmetu Šešelj sud je utvrdio da su u tim napadima ubijani i stanovnici Kljune. Džamija u Kljuni je, prema nalazima MKSJ-a, 1992. teško oštećena ili uništena vatrom i eksplozivom.
Prema podacima Radija Slobodna Evropa, u junu 1992. u općini Nevesinje ubijen je 301 Bošnjak i 12 Hrvata, među njima 26 djece.
Bijeg preko planine
Priču o sudbini najstarijih mještana Kljune ispričao je Amor Mašović, istražitelj nestalih osoba, na promociji knjige američkog novinara Roya Gutmana „Svjedok genocida“ na Univerzitetu u Beču; prenio ju je portal genocid.ba.
Prema tom kazivanju, bošnjački stanovnici Kljune napustili su selo prije napada. Mlađi su prešli planinu, ali šesnaestero starih ljudi taj put nije moglo savladati. Mlađi su im prije odlaska ostavili vodu, ćebad i peć na drva, u improvizovanom logoru s druge strane planine, oko osam do devet kilometara od sela. Prema genocid.ba, stari su tamo proveli sedam do osam dana.
Ubistvo šesnaestero starih
Prema genocid.ba, jedne noći na logor su napali „četnici“ i ubili svih šesnaestero. Prema Amoru Mašoviću, među ubijenima je bilo petnaest žena i jedan muškarac; najmlađi je imao 65 godina, a najstarija žrtva 101 godinu i bila je potpuno slijepa. Mašović navodi i da su forenzičari utvrdili da niko nije ubijen vatrenim oružjem, nego da su svima prerezani vratovi. „Forenzičari su utvrdili da su svih 16 ubijeni bez ispaljenog metka“, rekao je Mašović.
Utvrđene činjenice MKSJ-a u presudi u predmetu Krajišnik govore o ubistvu šesnaest starih Bošnjaka koji su bježali pred srpskim napadom u drugoj polovini juna 1992., ali ga smještaju u susjedno selo Presjeka: „U selu Presjeka ubijeno je 16 staraca Bošnjaka.“ Presuda to ubistvo pripisuje neimenovanom lokalnom Srbinu. Prema jednom izvoru (Mašović, genocid.ba), stari mještani ubijeni su u logoru iza planine kod Kljune, a počinitelji su bili „četnici“; prema drugom (MKSJ, Krajišnik), ubijeni su tokom napada na Presjeku, a ubio ih je lokalni Srbin. Broj žrtava, njihova starost, bijeg i vrijeme događaja u oba se izvora podudaraju, ali nije izričito potvrđeno da je riječ o istom događaju.
Muškarci iz Presjeke i Kljune
Krajem juna 1992. srpski vojnici su u Dubravici, prema nalazima MKSJ-a, ubili najmanje 27 bošnjačkih muškaraca iz Presjeke i Kljune.
Tijela bez ukopa
Prema Amoru Mašoviću, tijela šesnaestero starih ostala su nepokopana sve do 18. decembra 1997., kada je njegov tim ušao u Nevesinje.
Izvori
- Web stranica: Genocid u Kljuni: Ubijeni su bez ispaljenog metka - svi zaklani!, 16. decembar 2023. (2023-12-16) · Otvori izvor
- Web stranica: Detektor (BIRN BiH) – Sudski utvrđene činjenice: Nevesinje (ICTY Krajišnik, Šešelj) · Otvori izvor
- Članak: Radio Slobodna Evropa, Mirna Sadiković – Devetnaest godina od zločina nad Bošnjacima iz Nevesinja, 27. juni 2011. (2011-06-27) · Otvori izvor