Fotograf koji nije stigao do Goražda: nestanak Alojza Krivograda Futyja u Foči

Fotograf ratova

Alojz Krivograd, kojeg su prijatelji i kolege zvali Futy, rođen je 1964. godine. Završio je gimnaziju u Ravne na Koroškem i studirao novinarstvo. Fotografisao je za studentski časopis Tribuna i za Mladinu, a 1988–1989. radio je u Prištini. Prema pisanju portala genocid.ba, sarađivao je i sa listovima Start i Slobodni tjednik te s pariškom agencijom SIPA-press.

Od 1991. godine dokumentovao je rat u Hrvatskoj, a potom i u Bosni i Hercegovini. Njegove fotografije objavljivali su, između ostalih, Newsweek, Stern, Observer, Time i Globus.

Posljednji put na putu prema Goraždu

Prema genocid.ba, koji se oslanja na članak hrvatskog sedmičnika Nacional, Futy je u junu 1992. posljednji put bio kod kuće u Ravne, a zatim je krenuo na svoj posljednji put u Bosnu, s ciljem da se probije do opkoljenog Goražda. Imao je dvadeset osam godina.

U Foči su ga zarobile srpske snage. Od tada mu se gubi svaki trag i vodi se kao nestao.

Zarobljeništvo u Foči

Prema istom izvoru, Krivograd je zarobljen zajedno sa svojim vodičem iz Rogatice. Vodič je, prema pisanju Nacionala, 33 dana bio zatočen u Foči, a zatim razmijenjen. Oba zarobljenika je, kako navodi Nacional, ispitivao komandir srpske policije u Foči Zoran Vladišić, koji je oduzete filmove predao nadređenim strukturama.

Prema genocid.ba, Krivograd je bio zatočen u fočanskom zatvoru KPD, gdje ga je zatvorski brijač pamtio u samici. U KPD Foča su tokom 1992. i 1993. godine bili zatočeni bošnjački civili; mnogi od njih odvedeni su na takozvane „razmjene“ i više nikada nisu viđeni živi.

Odvođenje iz zatvora

Prema genocid.ba, Krivograd je 11. decembra 1992. u zoru odveden iz zatvora zajedno sa Azizom Šahinovićem, Fahrudinom Maltićem, Ekremom Čengićem, Halimom Dedovićem, Ibrahimom Kafedžićem i Nazifom Lagarijom. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u predmetu Krnojelac, izneseno je da je Halim Dedović nestao u grupi zatvorenika KP Doma u decembru 1992. i da se vodi kao nestao; spisak žrtava Foče uz njegovo ime (rođen 1935) navodi datum 12. decembar 1992.

O kraju Krivogradovog zatočeništva postoje dvije verzije. Prema genocid.ba, odveden je iz zatvora 11. decembra 1992. Prema nekim srpskim izjavama koje navodi isti izvor, u Foči je bio zadržan sve do augusta 1993. godine.

Jama Piljak

Prema genocid.ba i procjeni Amora Mašovića, predsjednika Državne komisije BiH za traženje nestalih osoba, grupa odvedenih zatvorenika najvjerovatnije je strijeljana na rubu jame Piljak. Jama je duboka 32 metra i nalazi se na planini Maluša, oko 26 kilometara južno od Foče, na nadmorskoj visini od 1.200 metara.

Prema KGLU, u jami Piljak je 2009. godine pronađena masovna grobnica, a Krivograd je vjerovatno i sam tamo završio. Njegovo tijelo do danas nije sa sigurnošću pronađeno; Alojz Krivograd se i dalje vodi kao nestao.

Njegova kolegica iz agencije SIPA, francuska fotoreporterka Alexandra Boulat, kasnije je rekla: „Nije bilo nikakva povoda da ga ubiju, ali, nažalost, takve se stvari događaju.“

Foča 1992.

Prema genocid.ba, na području Foče je od aprila do decembra 1992. ubijeno oko 1.650 Bošnjaka, a 430 ih je nestalo. Sud BiH je 2008. godine osudio stražare KP Doma Foča Mitra Raševića na 8,5 godina i Savu Todovića na 12,5 godina zatvora.